← Hrvatska

Zakon o socijalnoj skrbi - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje djelatnost socijalne skrbi, s ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim osobama i osobama u nepovoljnim okolnostima, radi poboljšanja kvalitete života i aktivnog uključivanja u zajednicu.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

Tekst zakona

Zakon o socijalnoj skrbi - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja j

e dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Radno, mirovinsko i socijalno pravo Zakon o osobnom imenu Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o volonterstvu Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Zakon o azilu Zakon o doprinosima Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o minimalnoj plaći Zakon o humanitarnoj pomoći Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o doplatku za djecu Zakon o udomiteljstvu Zakon o umirovljeničkom fondu Zakon o suzbijanju diskriminacije Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu Zakon o djelatnosti socijalnog rada Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima Zakon o Središnjem registru osiguranika Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Zakon o europskim radničkim vijećima Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata Zakon o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE) Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Zakon o stečaju potrošača Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom Zakon o osiguranju radničkih tražbina Zakon o prijenosu mirovinskih prava Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina Zakon o obavljanju studentskih poslova Zakon o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o najvišoj mirovini Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od

  1. siječnja do
  2. prosinca
  3. godine Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prava po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d. d. Labin Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o tržištu rada Zakon o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja Zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru Zakon o sredstvima za doplatak za djecu Zakon o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada Zakon o osobnoj asistenciji Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama Zakon o inkluzivnom dodatku Zakon o socijalnoj skrbipročišćeni tekst zakona NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23, 61/25 na snazi od 01.04.
  4. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVIJESTI O OVOM ZAKONUArhiva:Zakon o socijalnoj skrbi 2024-2025Zakon o socijalnoj skrbi 2023-2023Zakon o socijalnoj skrbi 2022-2023Zakon o socijalnoj skrbi 2022-2022Zakon o socijalnoj skrbi 2020-2022Zakon o socijalnoj skrbi 2018-2019Zakon o socijalnoj skrbi 2017-2018Zakon o socijalnoj skrbi 2015-2017Zakon o socijalnoj skrbi 2014-2015Zakon o socijalnoj skrbi 2012-2013Zakon o socijalnoj skrbi 2011-2012Zakon o socijalnoj skrbi 1997-2011Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politikeHrvatska udruga socijalnih radnikaFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE Članak
  5. Predmet uređenja Ovim Zakonom uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, evidencije, inspekcijski i upravni nadzor, financiranje djelatnosti socijalne skrbi te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Članak
  6. (NN 18/22, 46/22) Usklađenost s pravnim poretkom Europske unije Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
  7. Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  8. prosinca
  9. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376,
  11. 2006.)
  12. Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
  13. travnja
  14. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101,
  16. 2011.)
  17. Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
  18. prosinca
  19. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335,
  21. 2011.)
  22. Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
  23. prosinca
  24. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337,
  26. 2011.)
  27. Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
  28. listopada
  29. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315,
  31. 2012.)
  32. Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od
  33. svibnja
  34. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair (SL L 132,
  36. 2016.),
  37. Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od
  38. srpnja
  39. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212,
  41. 2001.). Članak
  42. Ciljevi i svrha socijalne skrbi Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice. Članak
  43. Načelo supsidijarnosti Osoba koja ne može osigurati uzdržavanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, primitkom od imovine, iz drugih izvora, od osoba koje su je dužne uzdržavati na temelju zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi ili na neki drugi način može ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom. Članak
  44. Načelo socijalne pravičnosti Osoba koja ostvaruje naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi ne može njihovim korištenjem postići povoljniji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada. Članak
  45. Načelo dostupnosti Socijalna skrb osigurava se na način koji omogućuje dostupnost naknada i usluga korisniku. Članak
  46. Načelo individualizacije

(1)Naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi ostvaruju se u skladu s individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje korisnika.
(2)Prava u sustavu socijalne skrbi su osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati.
(3)Dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje, a ako nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun, osim naknade za troškove stanovanja. Članak
  1. Načelo pravodobnosti Socijalna skrb ostvaruje se na način koji osigurava pravodobno uočavanje potreba korisnika radi sprječavanja nastanka ili razvoja stanja koja ugrožavaju sigurnost i zadovoljavanje životnih potreba i sprječavaju njegovu uključenost u zajednicu. Članak
  2. Načelo informiranosti Svaka osoba ima pravo na informaciju o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi te pravo na podršku u prevladavanju komunikacijskih teškoća koja pridonosi zadovoljavanju osobnih potreba i poboljšanju kvalitete života u zajednici. Članak
  3. Načelo sudjelovanja u donošenju odluka
(1)Korisnik u sustavu socijalne skrbi ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka.
(2)Za ostvarivanje naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi potreban je pristanak korisnika odnosno njegova zakonskog zastupnika.
(3)U postupcima u kojima se odlučuje o pravima i interesima djeteta, dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegova mišljenja, a mišljenje djeteta uzima se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.
(4)Osoba lišena poslovne sposobnosti ima pravo sudjelovati i dati mišljenje u postupcima u kojima se odlučuje o njezinim pravima i interesima. Članak
  1. Načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka Korisniku naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi mora se osigurati tajnost i zaštita osobnih podataka sukladno posebnim propisima. Članak
  2. Načelo poštivanja privatnosti
(1)Korisnik u sustavu socijalne skrbi ima pravo na poštivanje privatnosti prilikom ostvarivanja naknade i usluge.
(2)Pružatelj usluge u djelatnosti socijalne skrbi ne smije narušavati privatnost korisnika.
(3)Prikupljanje podataka u svrhu ostvarivanja naknade i usluge te poduzimanje radnji nužnih za pružanje usluge ne smatra se povredom prava na privatnost korisnika. Članak
  1. Načelo kombinirane socijalne politike Kombinirana socijalna politika zagovara pluralizam kao okvir socijalne politike u kojem Vlada Republike Hrvatske i lokalne vlasti prepoznaju organizacije civilnog društva, strukovne komore i udruge, trgovačka društva, obitelj i druge dionike kao partnere u pripremi, donošenju te provedbi socijalnih programa. Članak
  2. Načelo socijalnih inovacija Socijalne inovacije podrazumijevaju usluge, modele ili proizvode kojima se istodobno podmiruju socijalne potrebe učinkovitije od drugih te stvaraju novi društveni odnosi i suradnja, što se odnosi na razvoj inovativnih rješenja, novih organizacijskih oblika ili novih oblika suradnje i financiranja, a radi rješavanja socijalnih problema. Članak
  3. Definicije pojmova Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
  4. korisnik je osoba ili kućanstvo koji u sustavu socijalne skrbi ostvaruje naknadu, socijalnu uslugu ili drugi oblik pomoći propisan ovim Zakonom
  5. samac je osoba koja živi sama
  6. kućanstvo je zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života
  7. samohrani roditelj je roditelj koji živi sam s djetetom, sam skrbi o njemu i sam ga uzdržava
  8. jednoroditeljska obitelj je obitelj u kojoj žive dijete odnosno djeca i jedan roditelj
  9. dijete je osoba do navršenih 18 godina života
  10. mlađa punoljetna osoba je odrasla osoba koja nije navršila 21 godinu života, a ostvaruje naknade i usluge u sustavu socijalne skrb s obzirom na dob
  11. odrasla osoba je osoba koja je navršila 18 godina, a nije navršila 65 godina života
  12. starija osoba je osoba koja je navršila 65 i više godina života
  13. dijete s teškoćama u razvoju je dijete koje zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća treba dodatnu podršku za razvoj i učenje kako bi ostvarilo najbolji mogući razvojni ishod i socijalnu uključenost
  14. osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
  15. osoba potpuno nesposobna za rad je osoba koju privremeno ili trajno nije moguće uključiti u radne procese, prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja
  16. djelomično radno sposobna osoba je osoba kod koje je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prema propisu o vještačenju i metodologijama vještačenja
  17. beskućnik je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a smještena je ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu ili prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje
  18. osnovne životne potrebe su prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne potrebe; osnovne životne potrebe djece i mladeži obuhvaćaju i potrebe koje proizlaze iz njihova razvoja i odrastanja te odgoja i obrazovanja; osnovne životne potrebe djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom obuhvaćaju i dodatne potrebe koje proizlaze iz oštećenja njihova zdravlja odnosno invaliditeta
  19. prihod su novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način, primjerice primitak od udjela u kapitalu, kamate od štednje i sl. ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza
  20. imovina su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli, stambena štednja, životno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu
  21. sveobuhvatna procjena je proces prikupljanja podataka, prepoznavanja i ocjene poteškoća, potreba, snaga i rizika, situacija i uključenih osoba koji se postupno razvija kako bi se odredili ciljevi rada s korisnikom te potrebne mjere i usluge
  22. individualno planiranje je metoda socijalnog rada u procesu planiranja i izrade individualnog plana promjene životne situacije ili ponašanja korisnika, utvrđenog na temelju sveobuhvatne procjene potreba, teškoća i resursa korisnika, uz suradnju i partnerstvo s korisnikom i njegovom obitelji, a čija izrada obuhvaća aktivnosti procjene, organiziranja pristupa pravima i uslugama, koordiniranja s drugim pružateljima usluga, praćenje i evaluaciju koje trebaju odgovoriti na potrebe korisnika. Individualno planiranje provodi se kada je potreban veći broj usluga koje je potrebno usklađivati i pratiti u cilju složenije promjene u okruženju korisnika radi poboljšanja njegove socijalne dobrobiti
  23. voditelj slučaja je socijalni radnik koji planira, koordinira i provodi aktivnosti radi ostvarivanja usluga unutar organizacijskih jedinica Hrvatskog zavoda za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) kod pružatelja usluga, a pritom koristi potrebne profesionalne i druge resurse nužne za zadovoljavanje potreba odnosno za pružanje odgovarajućih usluga korisniku radi poboljšanja njegove socijalne dobrobiti
  24. vođenje slučaja je metoda socijalnog rada kojom se u suradnji s korisnikom procjenjuju potrebe, dogovaraju nužne usluge, koordinira, obavlja nadzor i ocjenjivanje te zastupa najbolji interes korisnika radi poboljšanja njegove socijalne dobrobiti. Primjenjuje se kada korisnici imaju složenije potrebe koje zahtijevaju više vrsta usluga i kada je potrebno koordinirati rad različitih pružatelja sa zajedničkim korisnikom
  25. plan intervencije su postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i stručni tretman radi podrške i pomoći korisnicima socijalne skrbi u svladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena te unaprjeđenja njihove kvalitete života. Intervencije obuhvaćaju tretman, ali i ostale aktivnosti koje se koriste za prevenciju problema i postizanje ciljeva koji vode socijalnoj dobrobiti. Intervencija obuhvaća savjetovanje, psihosocijalno savjetovanje, zastupanje, posredovanje, obiteljsku medijaciju, socijalno planiranje, rad u zajednici i druge aktivnosti koje pripadaju suvremenom konceptu socijalnog rada
  26. socijalna isključenost je nemogućnost pojedinca da sudjeluje u uobičajenim aktivnostima društva kojemu pripada, zbog čimbenika koji su izvan njegove kontrole
  27. interventne mjere u iznimnim slučajevima obuhvaćaju privremeno upućivanje radnika iz jedne ustanove socijalne skrbi u drugu odnosno od jednog do drugog pružatelja socijalnih usluga, preraspodjelu radnoga vremena i izolaciju radnika u prostorijama ustanove socijalne skrbi ili pružatelja socijalne usluge – radna izolacija
  28. pripravnik je osoba koja se prvi put zapošljava u ustanovi socijalne skrbi, kod druge pravne osobe, kod obrtnika koji obavlja djelatnost socijalne skrbi i kod fizičke osobe koja profesionalno obavlja poslove socijalne skrbi i koja je stekla obrazovnu kvalifikaciju u Republici Hrvatskoj potrebnu za zapošljavanje u sustavu socijalne skrbi, ili je obrazovnu kvalifikaciju stekla izvan Republike Hrvatske, a ona joj je priznata od nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima kojima se regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija
  29. javni rad je društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom razdoblju te nudi sufinanciranje i financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba iz ciljanih skupina, čiji se program temelji na društveno korisnom radu koji inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva
  30. dugotrajna skrb su naknade i usluge propisane ovim Zakonom koje se pružaju korisniku s oštećenjem zdravlja i oštećenjem funkcionalnih sposobnosti duže od godinu dana. Članak
  31. Rodno značenje pojmova Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI POGLAVLJE I. OSNOVE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Članak
  32. Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi
(1)Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, propisom kojim se uređuje udomiteljstvo i provedbenim propisima.
(2)Djelatnost socijalne skrbi ustanove obavljaju kao javnu službu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3)Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 18. Korisnici socijalne skrbi
(1)Korisnici socijalne skrbi su:
  1. samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima, imovinom, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
  2. dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete rane i predškolske dobi s razvojnim odstupanjem ili razvojnim rizikom, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega
  3. mlađa punoljetna osoba i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju
  4. osoba koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje dok za to traje potreba, a najduže do
  5. godine života
  6. trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života, iznimno do tri godine života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
  7. obitelj kojoj je zbog narušenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
  8. osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
  9. odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
  10. osoba koja zbog starosti ili bolesti ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
  11. osoba ovisna o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
  12. beskućnik ili
  13. druga osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(2)Zavod određuje osobu koja predstavlja kućanstvo radi ostvarivanja naknada utvrđenih ovim Zakonom. Članak 19. (NN 18/22, 46/22) Državljanstvo, prebivalište i boravak kao uvjet
(1)Naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mogu se priznati ili odobriti:
  1. hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj
  2. strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj
  3. osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj.
(2)Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
(3)Iznimno od stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, pravo na jednokratnu naknadu i pravo na uslugu smještaja može se priznati i osobi koja nije obuhvaćena stavcima
  3. i
  4. ovoga članka pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla. Članak
  5. Kada osoba može sama sebe uzdržavati
(1)U smislu ovoga Zakona osoba može sama sebe uzdržavati ako sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba može ostvariti svojim prihodima ili imovinom koja ne služi njoj niti članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba te od obveznika uzdržavanja ili na drugi način.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, imovina djeteta izuzima se od opterećenja ili otuđenja.
  2. Odluka o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade
  3. Odluka o osnovici za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi POGLAVLJE II. NAKNADE U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI Članak
  4. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Vrste naknada Naknade u sustavu socijalne skrbi su:
  5. zajamčena minimalna naknada
  6. naknada za troškove stanovanja
  7. naknada za ugroženog kupca energenata
  8. naknada za osobne potrebe
  9. jednokratna naknada
  10. naknada za pogrebne troškove
  11. naknada za redovito studiranje
  12. plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu
  13. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
  14. naknada za troškove prijevoza zbog školovanja. Članak
  15. Osnovice za izračun naknada
(1)Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje.
(2)Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos drugih naknada iz članka
  1. ovoga Zakona odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. ODJELJAK
  2. ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA Članak
  3. Pojam zajamčene minimalne naknade Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, pod uvjetima i u iznosu propisanom ovim Zakonom. Članak 24.(NN 61/25) Uvjeti za priznavanje zajamčene minimalne naknade
(1)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati u visini propisanoj člankom
  1. stavcima
  2. i
  3. ovoga Zakona po osnovi:
  4. prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja
  5. prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva, koju ne koristi za stanovanje
  6. prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili člana kućanstva
  7. prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba
  8. prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi.
(2)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne priznaje se samcu ili kućanstvu ako:
  1. je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40 osnovica iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti
  4. je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
  5. samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu
  6. se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac, osim djeteta nakon navršene
  7. godine koje se ne školuje redovito, ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba prema zakonu kojim se uređuje tržište rada
  8. je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima ili
  9. je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Članak
  10. (NN 61/25) Umanjivanje iznosa zajamčene minimalne naknade Iznos zajamčene minimalne naknade iz članka
  11. stavka
  12. ovoga Zakona umanjuje se kućanstvu za udio:
  13. nezaposlenog radno sposobnog i djelomično radno sposobnog člana kućanstva, osim djeteta nakon navršene
  14. godine koje se ne školuje redovito, koji nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri službi nadležnoj za zapošljavanje
  15. člana kućanstva koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
  16. člana kućanstva kojemu je osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja
  17. člana kućanstva koji je otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Članak
  18. (NN 61/25) Iznimke od obveze prijave u evidenciju nezaposlenih osoba Odredbe članka
  19. stavka
  20. točke
  21. i članka
  22. točke
  23. ovoga Zakona ne odnose se na:
  24. osobu kojoj nedostaje najviše pet godina do stjecanja prava na starosnu mirovinu prema propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje
  25. dijete nakon navršene
  26. godine koje se ne školuje redovito
  27. osobu koja se redovito školuje, najduže do navršene
  28. godine
  29. trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda, roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana, blizance do tri godine ili ima troje i više djece do navršenih deset godina te roditelja koji koristi posvojiteljski dopust
  30. osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost prema zakonu kojim se uređuje profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom
  31. nezaposlenog člana kućanstva bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji nije sposoban skrbiti o sebi, ako takav način skrbi nadomješta institucionalnu skrb po ovom Zakonu ili
  32. nezaposlenog člana kućanstva koji skrbi za dijete predškolske dobi, kojemu skrb nije moguće osigurati uz pomoć treće osobe ili u odgojno-obrazovnim ustanovama. Članak
  33. (NN 61/25) Postotak osnovice za izračun prava samcu ili članu kućanstva
(1)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se u postotku od osnovice iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.
(2)Zajamčena minimalna naknada za samca iznosi:
  1. 100 % osnovice za radno sposobnog samca
  2. 130 % osnovice za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad.
(3)Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:
  1. 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu
  2. 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu
  3. 145 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja
  4. 160 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad
  5. 95 % osnovice za dijete
  6. 105 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji
  7. 115 % osnovice za dijete samohranog roditelja
  8. 145 % osnovice za trudnicu i rodilju šest mjeseci nakon poroda.
(4)Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u učenički dom za vrijeme trajanja školske godine, osim ako se troškovi smještaja u učenički dom ne podmiruju na drugi način.
(5)Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od 150 % brutoiznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Članak 28. (NN 61/25) Iznos zajamčene minimalne naknade beskućniku, korisniku naknade za redovito studiranje, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima
(1)Beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(2)Korisniku naknade za redovito studiranje priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(3)Žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojima je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. Članak 29. Utvrđivanje iznosa kad korisnik ostvaruje prihode
(1)Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, iznos zajamčene minimalne naknade za svaki pojedini mjesec od pokretanja postupka do donošenja rješenja utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka
  1. stavaka
  2. i
  3. ovoga Zakona i prihoda samca ili kućanstva u svakom pojedinom mjesecu počevši od mjeseca u kojem je pokrenut postupak za priznavanje prava do mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem se donosi rješenje.
(2)Mjesečni iznos zajamčene minimalne naknade za mjesec u kojem se donosi rješenje te za razdoblje nakon donošenja rješenja predstavlja razliku između iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka
  1. stavaka
  2. i
  3. ovoga Zakona i prihoda samca ili kućanstva u mjesecu u kojem se donosi rješenje o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Članak
  4. (NN 18/22, 119/22, 71/23, 61/25) Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod U prihod u smislu članka
  5. ovoga Zakona ne uračunavaju se novčana sredstva ostvarena po osnovi:
  6. naknade za troškove stanovanja
  7. naknade za ugroženog kupca energenata
  8. naknade zbog tjelesnog oštećenja
  9. ortopedskog dodatka
  10. inkluzivnog dodatka
  11. doplatka za djecu
  12. naknade koju osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, na temelju odluke predstavničkog tijela
  13. stipendije za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do
  14. godine života
  15. darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe fizičke osobe
  16. jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 1327,23 eura godišnje
  17. pomoći za ublažavanje posljedica prirodne nepogode
  18. privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje
  19. uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarenog prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi do iznosa minimalne plaće
  20. obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće
  21. nagrade učeniku za vrijeme praktične nastave i naukovanja
  22. novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zapošljavanje
  23. doplatka za njegu i pomoć druge osobe, doplatka za pripomoć u kući, ortopedskog doplatka, posebnog doplatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, osobne invalidnine, troškova ukopa, potpore za obrazovanje, novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike, dodijeljenog iznosa stambenog kredita ili financijske potpore, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, naknade za topli obrok, sredstava potpore ostvarenih kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ostvarenih prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  24. osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, dodatka za pomoć i njegu druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, dodatka za pripomoć u kući i novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
  25. osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, dodatka za pripomoć u kući, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za troškove ukopa, stipendije i novčane protuvrijednost za besplatne udžbenike prema zakonu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata
  26. rodiljne i roditeljske te posvojiteljske poštede od rada, rodiljne i roditeljske te posvojiteljske brige o djetetu, jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na temelju zakona kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta odnosno novčane pomoći za novorođeno dijete koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
  27. rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga
  28. novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane nezaposlene osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja
  29. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite
  30. humanitarne akcije. Članak
  31. Umanjivanje prihoda kućanstva Iznos prihoda iz članka
  32. ovoga Zakona umanjuje se za iznos koji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, samac ili član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe s kojom ne živi. Članak
  33. Utvrđivanje prihoda od samostalne djelatnosti Za samca ili člana kućanstva koji primitke ostvaruje obavljanjem samostalne djelatnosti, a obveznik je plaćanja poreza na dohodak, prihod iz članka
  34. ovoga Zakona utvrđuje se prema podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi ili Izvješću o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak (Obrazac PO-SD). Članak
  35. Isplata u naravi
(1)Zajamčena minimalna naknada može se isplatiti u cijelosti ili djelomično u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu ne koristi ili neće koristiti u svrhu podmirenja osnovnih životnih potreba.
(2)Svatko je dužan prijaviti Zavodu sumnju da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu ne koristi u svrhu podmirenja osnovnih životnih potreba.
(3)Djelomičan iznos zajamčene minimalne naknade može se izravno isplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka za člana kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, ako se na temelju utvrđenih okolnosti može osnovano pretpostaviti da se zajamčena minimalna naknada neće koristiti u svrhu podmirenja navedene potrebe. Članak 34. Obveze radno sposobnoga korisnika
(1)Radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je prihvatiti zaposlenje te biti aktivan u traženju posla i raspoloživ za rad prema zakonima o zapošljavanju.
(2)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje kućanstvu za pripadajući udio člana kućanstva ako radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva neopravdano odbije prihvatiti ponuđeno zaposlenje prema propisu kojim se uređuje tržište rada ili otkaže ugovor o radu.
(3)Korisniku iz stavka
  1. ovoga članka ne može se priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu odnosno uvećati iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo u pripadajućem dijelu člana kućanstva koji je odbio prihvatiti ponuđeno zaposlenje prema propisu kojim se uređuje tržište rada ili je otkazao ugovor o radu, u roku od šest mjeseci od dana prestanka prava. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Suradnja Zavoda i službe za zapošljavanje
(1)Zavod i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih i djelomično radno sposobnih samaca ili članova kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te korisnika usluge socijalnog mentorstva.
(2)Služba nadležna za zapošljavanje dužna je provoditi aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti u svrhu zapošljavanja radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te korisnika usluge socijalnog mentorstva.
(3)Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili mu je odobrena usluga socijalnog mentorstva te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.
(4)Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o odobrenoj usluzi socijalnog mentorstva radno sposobnom i djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva.
(5)Služba nadležna za zapošljavanje dužna je obavijestiti Zavod o prestanku i razlozima prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka vođenja u evidenciji.
(6)Način suradnje Zavoda i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).
  1. Pravilnik o načinu suradnje Hrvatskoga zavoda za socijalni rad i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih i djelomično radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade Članak
  2. (NN 61/25) Rad za opće dobro bez naknade
(1)Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su organizirati rad za opće dobro bez naknade za radno sposobne i djelomično radno sposobne samce ili članove kućanstva koji su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu te snositi troškove za provedbu rada za opće dobro i zaštite na radu.
(2)Rad za opće dobro bez naknade izvršava se na temelju ugovora kojim se određuje trajanje rada, mjesto obavljanja rada, opseg i vrsta posla.
(3)Radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.
(4)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na osobe iz članka
  2. ovoga Zakona, osobu koja se zbog trenutačnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade te korisnika usluge socijalnog mentorstva.
(5)U radovima za opće dobro bez naknade osobe iz stavka
  1. ovoga članka mogu sudjelovati od 60 do 90 sati mjesečno. Članak
  2. Prestanak ili umanjivanje prava zbog neodazivanja
(1)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje kućanstvu za pripadajući udio člana kućanstva ako se radno sposoban ili djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva ne odazove urednom pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, s danom na koji se bio dužan odazvati pozivu.
(2)Korisniku iz stavka
  1. ovoga članka ne može se priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo u pripadajućem dijelu člana kućanstva koji se nije odazvao pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, u roku od šest mjeseci od dana prestanka prava. Članak
  2. Obveza dostave podataka
(1)Zavod i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su međusobno surađivati u provođenju mjere rada za opće dobro bez naknade.
(2)Zavod je dužan jednom mjesečno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu dostaviti podatke o radno sposobnim ili djelomično radno sposobnim samcima korisnicima zajamčene minimalne naknade te radno sposobnim ili djelomično radno sposobnim članovima kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade.
(3)Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužan je Zavodu jednom mjesečno dostaviti podatke o korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su uredno pozvani, a nisu se odazvali niti sudjelovali u radovima za opće dobro. Članak 39. Zapošljavanje samca ili člana kućanstva korisnika
(1)Ako se samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci zaposli, u prva tri mjeseca rada iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se za 50 % priznatog iznosa.
(2)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili kućanstvu nakon tri mjeseca rada osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako prosječan prihod u posljednja tri mjeseca prelazi priznati iznos zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo.
(3)Ako se samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu zaposli u javnom radu, pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne prestaje odnosno ne umanjuje se za prihod člana kućanstva ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu. Članak 40. (NN 61/25) Prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu
(1)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili kućanstvu ako:
  1. se praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju priznatog prava
  2. zbog promijenjenih okolnosti korisnik ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava ili
  3. u postupku utvrđivanja uvjeta za daljnje korištenje prava samac ili član kućanstva nije omogućio uvid u prihod ili imovinu.
(2)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos umanjuje kućanstvu za udio člana kućanstva ako:
  1. se samac ili član kućanstva nalazi na bolničkom liječenju, u istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora ili boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od dva mjeseca
  2. samac ili član kućanstva umre.
(3)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, u slučaju iz stavka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga članka, prestaje sa zadnjim danom u mjesecu u kojem je nastala promijenjena okolnost.
(4)Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos umanjuje kućanstvu za udio člana kućanstva iz stavka 2. ovoga članka s danom nastupanja okolnosti iz stavka 2. ovoga članka.
(5)U slučaju priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu na temelju netočnih ili nepotpunih podataka o prihodima i drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje ili opseg prava poništava se rješenje kojim je pravo priznato.
(6)Korisniku iz stavka
  1. točke
  2. i stavka
  3. ovoga članka ne može se priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u roku od šest mjeseci od dana prestanka prava. ODJELJAK
  4. NAKNADA ZA TROŠKOVE STANOVANJA Članak
  5. Korisnici naknade za troškove stanovanja
(1)Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.
(2)Troškovi stanovanja u smislu ovoga Zakona odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.
(3)Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja. Članak 42. Iznos naknade za troškove stanovanja
(1)Pravo na naknadu za troškove stanovanja jedinica lokalne samouprave dužna je priznati u visini od najmanje 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu.
(2)Ako su troškovi stanovanja manji od 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja.
(3)Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može naknadu za troškove stanovanja djelomično ili u potpunosti podmiriti izravno u ime i za račun korisnika zajamčene minimalne naknade. ODJELJAK 3. NAKNADA ZA UGROŽENOG KUPCA ENERGENATA Članak 43. Pojam, sadržaj rješenja naknade za ugroženog kupca energenata
(1)Pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata priznaje se samcu ili kućanstvu koji ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa ugroženog kupca, propisane propisima kojima se uređuje energetski sektor.
(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na zahtjev samca ili predstavnika kućanstva.
(3)U rješenju kojim se korisniku priznaje pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata utvrđuje se:
  1. status ugroženog kupca
  2. priznanje prava na naknadu za ugroženog kupca energenata u određenom iznosu odnosno određenje vrste i opsega prava koja pripadaju korisniku s obzirom na utvrđeni status i
  3. određenje načina sudjelovanja u podmirenju troškova energije odnosno načina isplate naknade za ugroženog kupca energenata.
(4)Ako je zbog promijenjenih okolnosti doneseno rješenje o smanjenju opsega prava ili o prestanku prava zbog prestanka statusa ugroženog kupca, Zavod je dužan, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja, o tome izvijestiti operatora distribucijskog sustava i opskrbljivača ugroženog kupca.
(5)Mjesečni iznos naknade za ugroženog kupca energenata, način sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade te postupanje Zavoda vezano za priznanje predmetne naknade uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
  1. Uredba o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad ODJELJAK
  2. NAKNADA ZA OSOBNE POTREBE Članak
  3. (NN 18/22, 71/23) Uvjeti za priznavanje, iznos naknade za osobne potrebe
(1)Pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se djetetu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, drugoj mlađoj punoljetnoj osobi, odrasloj osobi i starijoj osobi kojoj se priznaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ako vlastitim prihodom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju.
(2)Pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se u postotku od osnovice iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona i iznosi:
  3. 50 % osnovice za dijete osnovnoškolske dobi, odraslu i stariju osobu
  4. 70 % osnovice za dijete i mlađu punoljetnu osobu srednjoškolske dobi i drugu mlađu punoljetnu osobu.
(3)O priznavanju prava na naknadu za osobne potrebe odlučuje se rješenjem o priznavanju prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona, a pravo se priznaje s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
(4)Pravo na naknadu za osobne potrebe prestaje s danom prestanka usluge smještaja ili organiziranog stanovanja odnosno s danom promijenjenih okolnosti ako korisnik ostvari prihod kojim može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba u priznatom iznosu. ODJELJAK 5. JEDNOKRATNA NAKNADA Članak 45. (NN 61/25) Uvjeti za priznavanje jednokratne naknade
(1)Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.
(2)Pravo na jednokratnu naknadu može se priznati i:
  1. radi nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće ili obuće ako se nabava nužnih predmeta u kućanstvu odnosno odjeće i obuće ne može osigurati putem humanitarnih organizacija
  2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole koji je korisnik prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi
  3. korisniku smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno u drugu ustanovu
  4. korisniku usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju trenutačne potrebe koja ne može biti zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja
  5. posvojitelju nakon zasnovanog posvojenja za potrebe posvojenog djeteta.
(3)Zahtjev za priznavanje jednokratne naknade iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja. Članak
  3. (NN 18/22, 119/22, 61/25) Iznos jednokratne naknade
(1)Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 500 % osnovice iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona za samca odnosno 700 % osnovice iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona za kućanstvo.
(2)Jednokratna naknada može se isplatiti i u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.
(3)U slučaju iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovoga Zakona naknada se priznaje u iznosu od 1327,23 eura.
(4)U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1327,23 eura. ODJELJAK 6. NAKNADA ZA POGREBNE TROŠKOVE Članak 47. Uvjeti, iznos, način isplate naknade za pogrebne troškove
(1)Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe: 1. koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i 2. koja je u trenutku smrti bila korisnik:
  1. a)prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili
  2. b)prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Zavoda.
(2)Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu pogreba odnosno u mjestu posljednjeg prebivališta korisnika u Republici Hrvatskoj u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.
(3)U iznos iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i troškovi prijevoza do mjesta pogreba odnosno do državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.
(4)Zavod je dužan zatražiti povrat sredstava isplaćenih za pogrebne troškove od nasljednika umrle osobe, osim u slučaju ošasne imovine. ODJELJAK
  1. NAKNADA ZA REDOVITO STUDIRANJE Članak
  2. Korisnik, iznos, ostvarivanje prava na naknadu za redovito studiranje
(1)Korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja priznaje se pravo na naknadu za redovito studiranje u statusu redovitog ili izvanrednog studenta na sveučilišnom ili stručnom studiju u postotku od osnovice koji iznosi 400 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)Danom izvršnosti rješenja o priznavanju prava na naknadu iz stavka 1. ovoga članka korisniku prestaje pravo na uslugu smještaja odnosno organiziranog stanovanja.
(3)Zahtjev za priznavanje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do isteka roka od godine dana od dana prestanka prava na uslugu smještaja odnosno organiziranog stanovanja.
(4)Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje ima pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju mirovanja obveza studenta za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godinu dana života djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija sukladno zakonu kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.
(5)Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje dužan je dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti Zavod o završetku studiranja.
(6)Pravo na naknadu iz stavka
  1. ovoga članka priznaje se korisniku za vrijeme redovitog studiranja, najdulje do
  2. godine života, neovisno o njegovu imovnom stanju. ODJELJAK
  3. PLAĆANJE TROŠKOVA SMJEŠTAJA U UČENIČKOM DOMU Članak
  4. (NN 18/22, 71/23) Korisnik plaćanja troškova smještaja u učeničkom domu
(1)Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom ako: – je slabijeg imovnog stanja i nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu – je smješten u udomiteljskoj obitelji, a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja.
(2)Kriterije slabijeg imovnog stanja iz stavka
  1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
  2. Pravilnik o kriterijima slabijeg imovnog stanja polaznika srednje škole radi plaćanja troškova smještaja u učeničkom domu ODJELJAK
  3. OSOBNA INVALIDNINA Članak
  4. do
  5. (NN 156/23) Prestalo važiti ali vidi Zakon o inkluzivnom dodatku. ODJELJAK
  6. DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU Članak
  7. do 60.(NN 18/22, 71/23, 156/23) Prestalo važiti ali vidi Zakon o inkluzivnom dodatku. ODJELJAK
  8. STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA ILI STATUS NJEGOVATELJA Članak
  9. (NN 18/22, 71/23) Pojam statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja:
  10. je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
  11. je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
  12. ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
  13. ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. SUDSKA PRAKSA: Odluka USRH Članak
  14. Roditelj njegovatelj
(1)Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se roditelju djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(2)Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka
  1. ovoga Zakona, pravo na status roditelja njegovatelja može se priznati i jednom i drugom roditelju. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Njegovatelj
(1)Pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
(2)Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(3)Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka
  1. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavaka
  2. i
  3. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(4)Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz suglasnost osobe s invaliditetom odnosno suglasnost njezina zakonskog zastupnika, koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Članak 64. (NN 18/22, 119/22, 71/23) Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja
(1)Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili osobi iz članka
  1. ovoga Zakona koja:
  2. je punoljetna
  3. ima poslovnu sposobnost
  4. nije lišena roditeljske skrbi
  5. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koja pruža njegu
  6. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka
  7. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi
  8. je osposobljena za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka
  9. točke
  10. ovoga Zakona i koja pruža njegu.
(2)Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju njegovatelju ili njegovatelju do navršene 65. godine.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene
  2. godine ostvarivati priznato pravo ako i nadalje ispunjava zakonske uvjete iz stavka
  3. ovoga članka.
(4)Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se:
  1. ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema ovom Zakonu ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja
  2. ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovoga Zakona
  3. ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
  4. roditelju ili drugoj osobi koja nije lišena prava na roditeljsku skrb
  5. roditelju ili drugoj osobi kod koje ne postoji zapreka iz članka
  6. stavka
  7. ovoga Zakona
  8. ako osoba iz članka
  9. ovoga Zakona nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora. Članak
  10. (NN 18/22, 71/23) Naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju
(1)Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka
  1. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1000 % osnovice iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(2)Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka
  1. točke
  2. ovoga Zakona koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 1200 % osnovice iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(3)Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka
  1. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1500 % osnovice iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona te prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(4)Obračun i isplatu naknada iz ovoga članka, uspostavu prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplatu doprinosa za obvezna osiguranja obavlja Zavod, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu. Članak 65.a (NN 18/22, 71/23) Pravo na obavljanje poslova Za vrijeme trajanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik može ostvariti primitke po osnovi drugog dohotka prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako obavljanje posla na temelju kojega se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Članak 66. Odmor i privremena nesposobnost za rad roditelja njegovatelja ili njegovatelja
(1)Roditelj njegovatelj ili njegovatelj može tijekom godine koristiti odmor u trajanju od četiri tjedna.
(2)Tijekom korištenja odmora roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i za vrijeme privremene nesposobnosti za pružanje njege koja traje do dva mjeseca, a koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja kojima je utvrđena privremena nesposobnost za rad, djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom može se priznati pravo na uslugu smještaja.
(3)Za vrijeme dok traju okolnosti iz stavka
  1. ovoga članka roditelj njegovatelj ili njegovatelj ima pravo na naknadu iz članka
  2. stavaka 1.,
  3. i
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. Obustava isplate naknade roditelju njegovatelju ili njegovatelju
(1)Roditelju njegovatelju obustavlja se isplata naknade za vrijeme dok roditelj njegovatelj koristi rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za drugo dijete.
(2)Za vrijeme obustave isplate naknade iz stavka 1. ovoga članka roditelju njegovatelju ne prestaje svojstvo osiguranika iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja.
(3)Rješenjem o prestanku obustave isplate naknade odlučuje se i o nastavku isplate naknade s danom prestanka okolnosti iz stavka
  1. ovoga članka. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Prestanak statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:
  3. na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja
  4. ako se promijene okolnosti iz članka 61., članka
  5. stavka
  6. i članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona
  9. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja u skladu s ovim Zakonom
  10. ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
  11. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost
  12. kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života, osim u slučaju iz članka
  13. stavka
  14. ovoga Zakona
  15. istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege roditelja njegovatelja ili njegovatelja
  16. najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem se brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo roditelj njegovatelj
  17. smrću osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo njegovatelj, smrću roditelja njegovatelja ili njegovatelja
  18. ako osoba iz članka
  19. ovoga Zakona sklopi ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili
  20. ako je nastupio neki od razloga navedenih u članku
  21. stavku
  22. ovoga Zakona. Članak
  23. Evidencija
(1)Zavod vodi evidenciju osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
(2)Sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka
  1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
  2. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ODJELJAK
  3. NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA Članak 69.a (NN 18/22, 71/23) Korisnik naknade za troškove prijevoza zbog školovanja
(1)Pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja priznaje se: – djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja ili osposobljavanja za samozbrinjavanje, a ne postoji potreba da im se prizna usluga smještaja ili organizirano stanovanje – učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.
(2)Pravo na troškove prijevoza ima i učenik srednje škole koji je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.
(3)Pravo iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka priznaje se ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.
(4)Naknada iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznika.
(5)Prijevoz djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi. POGLAVLJE III. SOCIJALNE USLUGE Članak
  1. Sadržaj socijalnih usluga Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. Članak
  2. Vrste socijalnih usluga Socijalne usluge su:
  3. prva socijalna usluga
  4. usluga sveobuhvatne procjene i planiranja
  5. savjetovanje
  6. stručna procjena
  7. psihosocijalno savjetovanje
  8. socijalno mentorstvo
  9. obiteljska medijacija
  10. psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
  11. psihosocijalna podrška
  12. rana razvojna podrška
  13. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja
  14. pomoć u kući
  15. boravak
  16. organizirano stanovanje i
  17. smještaj. Članak
  18. Trajanje i učestalost socijalnih usluga Socijalne usluge mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika. Članak
  19. Način procjene, cilj socijalnih usluga
(1)Socijalne usluge priznaju se ili odobravaju na temelju sveobuhvatne i/ili specifične procjene potreba korisnika, rizika i snaga obitelji i resursa lokalne zajednice, u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencija, radi osnaživanja i bolje socijalne uključenosti.
(2)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na prvu socijalnu uslugu, uslugu savjetovanja koju pruža stručni radnik Zavoda i uslugu obiteljske medijacije. Članak
  2. Izvaninstitucijske i institucijske socijalne usluge
(1)Socijalne usluge prvenstveno se priznaju ili odobravaju korisniku kao izvaninstitucijske usluge ili mu se priznaje pravo na izvaninstitucijsku skrb.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, pravo na smještaj kao institucijsku skrb priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja rehabilitacijskih programa, radi provođenja psihosocijalnih tretmana te u drugim slučajevima iz članka
  2. točaka 1., 3.,
  3. i
  4. do
  5. ovoga Zakona, ako osobi nije moguće osigurati skrb u vlastitom domu, priznavanjem prava na izvaninstitucijsku skrb i/ili pružanjem drugih izvaninstitucijskih usluga.
(3)Socijalne usluge iz članka
  1. točaka
  2. do
  3. ovoga Zakona su izvaninstitucijske usluge.
(4)Smještaj je usluga koja se pruža kao institucijska skrb u domu socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluga ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji. Članak 75. (NN 18/22, 119/22) Pravna osnova za korištenje socijalnih usluga
(1)Socijalne usluge iz članka
  1. ovoga Zakona mogu se pružati na temelju:
  2. rješenja Zavoda, osim socijalnih usluga koje pruža Zavod
  3. uputnice ili zaključka Zavoda ili
  4. ugovora o pružanju socijalne usluge.
(2)Socijalne usluge iz članka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga Zakona pružaju se na temelju rješenja.
(3)Socijalne usluge iz članka
  1. točaka
  2. do
  3. ovoga Zakona pružaju se na temelju uputnice, osim usluge stručne procjene koja se može pružati i na temelju zaključka.
(4)Socijalne usluge iz članka
  1. točaka
  2. do
  3. ovoga Zakona mogu se pružati i na temelju ugovora korisnika i pružatelja usluge.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, socijalnu uslugu iz članka
  2. točaka
  3. do
  4. ovoga Zakona dijete može koristiti samo na temelju uputnice ili rješenja Zavoda.
(6)Korisnik može sam izabrati socijalnu uslugu i pružatelja s kojim sklapa ugovor o pružanju socijalne usluge u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(7)Korisnik koji socijalnu uslugu koristi na temelju ugovora iz stavka
  1. ovoga članka u cijelosti snosi troškove usluge. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Sadržaj uputnice
(1)Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom i predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.
(2)Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu i način pružanja socijalne usluge, naziv pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja socijalne usluge te potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice.
(3)Uz uputnicu se prilaže individualni plan intervencija ili individualni plan promjena.
(4)Zavod je dužan voditi evidenciju o izdanim uputnicama.
(5)Način vođenja evidencije o izdanim uputnicama i obrazac uputnice pravilnikom propisuje ministar. Članak 77. Uputnica
(1)Uputnica za pružanje socijalne usluge izdaje se na temelju individualnog plana promjene i potreba korisnika, uz suglasnost korisnika.
(2)Uputnica iz stavka 1. ovoga članka izdaje se samo za jednu vrstu usluge, a ako je procijenjeno da korisniku treba osigurati više vrsta usluga, za svaku uslugu izdaje se posebna uputnica.
(3)Ako se tijekom pružanja socijalne usluge promijene okolnosti koje utječu na vrstu, opseg, način pružanja usluge ili promjenu pružatelja usluge, izdaje se nova uputnica. Članak 78. (NN 18/22, 71/23) Prestanak usluge odobrene uputnicom
(1)Usluga odobrena uputnicom prestaje na zahtjev korisnika usluge ili na temelju obavijesti pružatelja socijalne usluge o nepružanju usluge.
(2)Na temelju zahtjeva ili obavijesti iz stavka
  1. ovoga članka Zavod obavještava korisnika i pružatelja socijalne usluge o prestanku usluge odobrene uputnicom. ODJELJAK
  2. PRVA SOCIJALNA USLUGA Članak
  3. Sadržaj i pružatelj prve socijalne usluge
(1)Prva socijalna usluga sadrži:
  1. inicijalni razgovor
  2. informiranje korisnika o pravima i pružateljima usluga
  3. primjenu instrumenata za procjenu općih rizika za dobrobit djeteta
  4. iniciranje žurnih intervencija u slučaju ugrožene sigurnosti i/ili osnovnih životnih potreba korisnika.
(2)Prvu socijalnu uslugu pruža stručni radnik Zavoda prilikom prvog kontakta s korisnikom kojem nije priznato pravo u sustavu socijalne skrbi odnosno nije poduzeta mjera ili radnja iz nadležnosti Zavoda ili ako je od njezina poduzimanja prošlo više od šest mjeseci, a korisnik se obraća zbog istih ili novih potreba. ODJELJAK 2. USLUGA SVEOBUHVATNE PROCJENE I PLANIRANJA Članak 80. Sadržaj i pružatelj usluge sveobuhvatne procjene i planiranja
(1)Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja obuhvaća procjenu stanja, potreba, rizika i snaga korisnika i drugih članova obitelji u suradnji s korisnikom, određivanje mjera, zadataka, aktivnosti te koordinacije usluga, praćenje i procjenjivanje radi zaštite najboljeg interesa korisnika.
(2)Procjena iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća procjenu stanja, potreba, rizika i snaga korisnika i drugih članova obitelji ili osoba značajnih za korisnika.
(3)Planiranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća individualno planiranje usluga radi njihova korištenja i/ili određivanja mjera zaštite donošenjem individualnog plana promjene.
(4)Uslugu sveobuhvatne procjene i planiranja provodi socijalni radnik – voditelj slučaja u Zavodu u koordinaciji s drugim stručnim radnicima. ODJELJAK
  1. SAVJETOVANJE Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Sadržaj, način pružanja i pružatelj usluge savjetovanja
(1)Savjetovanje je usluga kojom stručna osoba u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu.
(2)Usluga savjetovanja obuhvaća individualni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji radi prevladavanja teškoća koje je moguće riješiti kratkotrajnim intervencijama do tri susreta, a iznimno prema procjeni stručnjaka do pet susreta.
(3)Uslugu savjetovanja pruža stručni radnik Zavoda, Obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga iz članka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga Zakona. ODJELJAK
  4. STRUČNA PROCJENA Članak
  5. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Sadržaj, korisnik, svrha i pružatelj usluge stručne procjene
(1)Stručna procjena je usluga kojom se utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge.
(2)Usluga stručne procjene odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, a može trajati od četiri do šest sati.
(3)Uslugu stručne procjene, na temelju uputnice ili zaključka Zavoda, provodi tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona. ODJELJAK 5. PSIHOSOCIJALNO SAVJETOVANJE Članak 83. Sadržaj i način pružanja usluge psihosocijalnog savjetovanja
(1)Psihosocijalno savjetovanje je usluga kojom stručna osoba u neposrednom kontaktu, posebnim stručnim postupcima i aktivnostima pomaže korisniku otkloniti teškoće u funkcioniranju u različitim područjima života s naglaskom na ponašajne, emocionalne, interpersonalne, socijalne, obrazovne, razvojne i organizacijske aspekte života.
(2)Psihosocijalno savjetovanje temelji se na terapijskom odnosu i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika.
(3)Usluga psihosocijalnog savjetovanja obuhvaća intenzivan individualni i/ili grupni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji. Članak 84. (NN 61/25) Trajanje, pružatelj usluge psihosocijalnog savjetovanja
(1)Usluga psihosocijalnog savjetovanja odobrava se nakon procjene rizika snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencije, u trajanju do šest mjeseci.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, ako je zbog postignutih pozitivnih promjena, prema procjeni Zavoda, potrebno daljnje pružanje usluge, usluga psihosocijalnog savjetovanja može se odobriti još dva mjeseca nakon isteka roka iz stavka
  2. ovoga članka, a za žrtve nasilja u obitelji i žrtve rodno utemeljenog nasilja dok traje potreba.
(3)Uslugu psihosocijalnog savjetovanja pruža stručni radnik Obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga iz članka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga Zakona koji ima dodatnu izobrazbu iz područja savjetovališnog i/ili terapijskog rada i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. ODJELJAK
  4. SOCIJALNO MENTORSTVO Članak
  5. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Sadržaj, korisnik, trajanje usluge socijalnog mentorstva
(1)Socijalno mentorstvo je usluga kojom se dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora pruža stručna pomoć usmjerena jačanju njegovih snaga i sposobnosti za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.
(2)Usluga socijalnog mentorstva može se odobriti i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.
(3)Usluga socijalnog mentorstva odobrava se prema procjeni stručnog radnika Zavoda, u dogovoru s korisnikom, a temelji se na odnosu povjerenja i partnerstva između socijalnog mentora i korisnika.
(4)Usluga socijalnog mentorstva pruža se u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz minimalno deset strukturiranih susreta socijalnog mentora i korisnika.
(5)Korisnici iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka dužni su pristupiti inicijalnom susretu u Zavodu radi procjene i dogovora o odobravanju usluge socijalnog mentorstva. Članak
  3. Pružatelj usluge socijalnog mentorstva
(1)Uslugu socijalnog mentorstva pruža stručni radnik Zavoda, doma socijalne skrbi ili drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2)Uslugu socijalnog mentorstva iz stavka 1. ovoga članka pruža stručni radnik koji ima dodatnu izobrazbu iz područja socijalnog mentorstva.
(3)Ako se socijalno mentorstvo provodi kod drugog pružatelja usluga, socijalni radnik Zavoda kao voditelj slučaja povezuje korisnika i socijalnog mentora te koordinira i upravlja procesom socijalnog mentorstva.
(4)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka socijalni mentor i korisnik dužni su pisano izvijestiti voditelja slučaja o tijeku i učincima socijalnog mentorstva. ODJELJAK
  2. OBITELJSKA MEDIJACIJA Članak
  3. Sadržaj, korisnik, trajanje, pružatelj usluge obiteljske medijacije
(1)Obiteljska medijacija je usluga kojom se u strukturiranom procesu rješavaju sukobi i sporna pitanja između članova obitelji uz pomoć obiteljskog medijatora.
(2)Usluga obiteljske medijacije odobrava se članovima obitelji u svrhu postizanja zajedničkog sporazuma, pregovaranjem o spornim pitanjima.
(3)Usluga obiteljske medijacije pruža se u trajanju od tri do osam medijacijskih susreta u razdoblju do šest mjeseci.
(4)Obiteljsku medijaciju pruža obiteljski medijator u Obiteljskom centru ili kod drugih pružatelja usluga iz članka
  1. točke
  2. podtočke c) i točaka
  3. i
  4. ovoga Zakona kao nepristrana osoba, upisana u registar obiteljskih medijatora prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Članak
  5. Primjena drugih propisa U postupcima obiteljske medijacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o obiteljskoj medijaciji sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi i odredbe zakona kojim se uređuje mirenje, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno. ODJELJAK
  6. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN RADI PREVENCIJE NASILNIČKOG PONAŠANJA Članak
  7. Sadržaj, korisnik usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja
(1)Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja je savjetodavno-terapijska i psihoedukativna usluga usmjerena na zaustavljanje i sprječavanje nasilničkog ponašanja u obitelji, uključivanjem korisnika u strukturirani tretman kojemu je cilj zaustaviti nasilje među partnerima i/ili u obitelji.
(2)Usluga psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja odobrava se prema procjeni stručnog tima Zavoda, pojedincu kojem nije izrečena sudska mjera upućivanja u obvezni psihosocijalni tretman, a kod kojeg je procijenjeno postojanje rizika od nasilničkog ponašanja i kojeg je zbog sigurnosti članova obitelji i/ili rizika za dobrobit i razvoj djeteta potrebno uključiti u tretman.
(3)Usluga psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja u obitelji odobrava se prema procjeni stručnog tima Zavoda partnerima i/ ili roditeljima kada niti jednom nije izrečena sudska mjera upućivanja u obvezni psihosocijalni tretman, a postoji rizik od uzajamnog nasilničkog ponašanja i rizik za dobrobit i razvoj djeteta, bez uspostavljenog odnosa žrtva – zlostavljač. Članak 90. Trajanje, pružatelj usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja
(1)Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona traje šest mjeseci, a obuhvaća dva individualna i 12 do 16 grupnih susreta, ovisno o specifičnim potrebama grupe, a iznimno se tretman može provoditi individualno.
(2)Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja u obitelji iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona provodi se kroz deset do 16 susreta s partnerima među kojima nije bilo nasilja, dijelom zajedno, a dijelom odvojeno.
(3)Uslugu psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja pruža stručni radnik Obiteljskog centra i drugih pružatelja usluga iz članka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga Zakona koji ima dodatnu izobrazbu za pružanje usluge. ODJELJAK
  4. PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA Članak
  5. Sadržaj usluge psihosocijalne podrške Psihosocijalna podrška je usluga koja obuhvaća stručne postupke i druge oblike pomoći i podrške kojima se potiče razvoj i unaprjeđenje kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih, govorno-jezičnih, socijalnih ili odgojnih vještina korisnika. Članak
  6. Korisnik, način pružanja usluge psihosocijalne podrške
(1)Usluga psihosocijalne podrške može se odobriti pojedincu, obitelji ili udomitelju.
(2)Usluga psihosocijalne podrške pruža se individualno ili u grupi.
(3)Usluga psihosocijalne podrške pruža se u obitelji korisnika, udomiteljskoj obitelji, kod drugih pružatelja usluga koji ispunjavaju propisane uvjete ili na drugim mjestima prema potrebi korisnika.
(4)Usluga psihosocijalne podrške može se pružati u nazočnosti i uz sudjelovanje članova obitelji. Članak 93. Trajanje, pružatelj usluge psihosocijalne podrške
(1)Usluga psihosocijalne podrške može se odobriti do godinu dana.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, nastavak psihosocijalne podrške može se odobriti nakon isteka roka iz stavka
  2. ovoga članka dok traje potreba na temelju stručne procjene.
(3)Uslugu psihosocijalne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Usluga psihosocijalne podrške pojedincu
(1)Usluga psihosocijalne podrške pojedincu odobrava se radi prevladavanja teškoća i osnaživanja pojedinca u vezi s teškoćama u razvoju, invaliditetom, starijom životnom dobi, kriznim stanjima, nasiljem u obitelji, uključivanjem u svakodnevni život zajednice, prevladavanja tretmanskih iskustava, problema u ponašanju te u drugim nepovoljnim okolnostima.
(2)Usluga psihosocijalne podrške odobrava se pojedincu na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene.
(3)Psihosocijalna podrška djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom odobrava se na temelju stručne procjene pružatelja usluge o vrsti, trajanju i učestalosti usluge, na temelju koje se izrađuje individualni plan promjene.
(4)Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do pet sati tjedno, a kod ostalih pružatelja usluga do šest sati tjedno, a najviše tri sata dnevno, od čega najviše četiri sata individualno, a ostalo u grupi. Članak 95. (NN 18/22, 71/23) Usluga psihosocijalne podrške obitelji
(1)Psihosocijalna podrška obitelji odobrava se radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
(2)Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji kada se problemi i teškoće mogu riješiti samo promjenama u obitelji, kada je obitelji potrebna stručna pomoć i podrška pri odgoju i skrbi za djecu, radi usvajanja znanja i vještina za uspješnije roditeljstvo ili svakodnevnu brigu i skrb odnosno kada je rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje odnosa.
(3)Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene.
(4)Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji do pet sati tjedno, iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, a najviše tri sata dnevno. Članak 96. Usluga psihosocijalne podrške udomiteljima
(1)Psihosocijalna podrška udomiteljima obuhvaća stručnu pomoć radi prevladavanja teškoća te podrške i osnaživanja udomiteljske obitelji za stjecanje vještina potrebnih radi zadovoljavanja specifičnih potreba djece i odraslih osoba kojima je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji.
(2)Psihosocijalna podrška udomiteljima pruža se u obitelji do pet sati tjedno, a iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, najviše dva sata dnevno. ODJELJAK 10. RANA RAZVOJNA PODRŠKA Članak 97. Korisnik, sadržaj, trajanje usluge rane razvojne podrške
(1)Rana razvojna podrška je usluga stručne poticajne pomoći i podrške djetetu i stručne savjetodavne pomoći roditeljima i drugim članovima obitelji ili udomitelju, kad je kod djeteta u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće.
(2)Odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće Zavod utvrđuje na temelju mišljenja liječnika specijaliste neonatologa ili pedijatra, a iznimno liječnika druge odgovarajuće specijalizacije ili stručne procjene.
(3)Usluga rane razvojne podrške odobrava se djetetu radi poticanja razvoja i uključivanja u širu socijalnu mrežu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti, na temelju stručne procjene pružatelja usluge o trajanju i učestalosti usluge.
(4)Usluga rane razvojne podrške pruža se djetetu do navršene treće godine, a najdulje do navršene sedme godine, u trajanju do pet sati tjedno. Članak 98. (NN 18/22, 71/23) Pružatelj usluge rane razvojne podrške
(1)Uslugu rane razvojne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2)Usluga rane razvojne podrške pruža se u obitelji ili kod pružatelja usluge. (3 Korisniku kojem je odobrena usluga rane razvojne podrške ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške pojedincu. ODJELJAK
  1. POMOĆ PRI UKLJUČIVANJU U PROGRAME ODGOJA I REDOVITOG OBRAZOVANJA Članak
  2. Pojam, prethodno mišljenje, pružatelj usluge pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja
(1)Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova je socijalna usluga koja se pruža odgojiteljima i stručnim suradnicima u predškolskim ustanovama te učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i asistentima u školskim ustanovama.
(2)Zavod odobrava uslugu iz stavka 1. ovoga članka nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do pet sati tjedno.
(3)Uslugu iz stavka
  1. ovoga članka pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga koji pružaju usluge djeci s teškoćama u razvoju i mlađim punoljetnim osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. ODJELJAK
  2. POMOĆ U KUĆI Članak
  3. Pojam, korisnik usluge pomoć u kući
(1)Pomoć u kući je usluga koja se odobrava osobi koja ne može sama niti uz pomoć roditelja, bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili djeteta osigurati podmirenje svakodnevnih životnih potreba.
(2)Usluga pomoći u kući odobrava se:
  1. starijoj osobi kojoj je prema procjeni Zavoda potrebna pomoć druge osobe
  2. osobi kojoj je zbog privremenog ili trajnog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja prijeko potrebna pomoć druge osobe. Članak
  3. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Uvjeti za odobravanje usluge pomoći u kući
(1)Usluga pomoći u kući odobrava se osobi iz članka
  1. ovoga Zakona ako:
  2. nema u vlasništvu imovinu kojom može osigurati sredstva za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje
  3. nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
  4. je prosječan mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka manji od 500 % osnovice iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona.
(2)Ako prosječan mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka prelazi iznos od 500 % osnovice, a nije veći od 600 % osnovice iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, korisniku koji ispunjava uvjete iz stavka
  5. točaka
  6. i
  7. ovoga članka odobrava se 50 % cijene troškova usluge pomoći u kući. Članak
  8. Sadržaj usluge pomoć u kući Usluga pomoći u kući obuhvaća:
  9. organiziranje prehrane (priprema ili nabava i dostava gotovih obroka)
  10. obavljanje kućnih poslova
  11. održavanje osobne higijene i/ili
  12. zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Članak
  13. Pružatelj usluge pomoć u kući Uslugu pomoći u kući pruža dom socijalne skrbi, centar za pomoć u kući i drugi pružatelji usluga iz članka
  14. točaka
  15. i
  16. ovoga Zakona. ODJELJAK
  17. BORAVAK Članak
  18. Sadržaj, korisnik, trajanje usluge boravka
(1)Boravak je usluga kojom se osiguravaju organizirane aktivnosti tijekom dana uz stručnu i drugu pomoć i podršku, radi zadovoljavanja osnovnih i dodatnih životnih potreba korisnika koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji.
(2)Usluga boravka odobrava se djetetu s teškoćama u razvoju, djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djetetu s problemima u ponašanju, osobi kod koje je utvrđena privremena nezapošljivost prema zakonu kojim se uređuje profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobi s invaliditetom, osobi starije životne dobi, teško bolesnoj odrasloj osobi i beskućniku koji nije smješten u prihvatilištu.
(3)Usluga boravka pruža se kao usluga poludnevnog boravka, u trajanju od četiri do šest sati dnevno ili kao usluga cjelodnevnog boravka, u trajanju od šest do deset sati dnevno.
(4)Usluga poludnevnog boravka i usluga cjelodnevnog boravka može se odobriti jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu. Članak 105. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Pružatelj usluge boravka
(1)Uslugu boravka pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2)Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške, priznati pravo na uslugu organiziranog stanovanja ili pravo na uslugu smještaja, osim smještaja u udomiteljsku obitelj.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, korisniku kojem je odobrena usluga boravka do dva dana u tjednu može se odobriti usluga psihosocijalne podrške, a korisniku djetetu kojem je odobrena usluga boravka, može se odobriti usluga psihosocijalne podrške obitelji. ODJELJAK
  2. ORGANIZIRANO STANOVANJE Članak
  3. Sadržaj usluge organiziranog stanovanja
(1)Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osobama iz članka 107. ovoga Zakona osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika.
(2)Stambena jedinica iz stavka 1. ovoga članka može biti obiteljska kuća ili stan u obiteljskoj kući ili zgradi u lokalnoj zajednici.
(3)U jednoj stambenoj jedinici može se pružati socijalna usluga za najviše osam korisnika. Članak
  1. (NN 18/22, 71/23) Korisnik usluge organiziranog stanovanja Pravo na uslugu organiziranog stanovanja priznaje se:
  2. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili mlađoj punoljetnoj osobi
  3. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
  4. djetetu stranom državljaninu bez pratnje ili bez državljanstva
  5. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom
  6. osobi koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje uz pomoć i potporu iz članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona dok za to traje potreba, a najduže do
  9. godine života
  10. osobi starije životne dobi koja samostalno zadovoljava svoje potrebe odnosno kojoj je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju osnovnih potreba
  11. osobi ovisnoj o alkoholu, drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti
  12. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta koji nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može s djetetom ostati u obitelji
  13. žrtvi obiteljskog nasilja
  14. žrtvi trgovanja ljudima ili
  15. beskućniku. Članak
  16. Pružatelj usluge organiziranog stanovanja Uslugu organiziranog stanovanja pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka
  17. točke
  18. ovoga Zakona. ODJELJAK
  19. SMJEŠTAJ Članak
  20. Pojam i sadržaj usluge smještaja
(1)Smještaj je usluga kojom se korisniku osigurava intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji i pružanjem drugih socijalnih usluga.
(2)Smještajem se osigurava stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba, a koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji.
(3)Osim aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka, smještaj može obuhvatiti i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj ili za samostalan život te pripremu djeteta za posvojenje.
(4)Pravo na uslugu smještaja može se priznati tijekom svih dana u tjednu ili tijekom pet radnih dana.
(5)Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka socijalnog isključivanja korisnika pružatelj usluge smještaja, Zavod i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su surađivati i zajednički planirati aktivnosti za ponovno uključivanje korisnika u život zajednice. Članak
  1. Zapreke za priznavanje prava na uslugu smještaja Pravo na uslugu smještaja ne priznaje se osobi:
  2. koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
  3. kojoj pomoć i njegu pružaju članovi obitelji
  4. kojoj se pomoć i njega osigurava odobravanjem socijalne usluge pomoći u kući
  5. kojoj se u okviru zdravstvene zaštite na primarnoj razini osigurava zdravstvena njega bolesnika u dovoljnoj mjeri, opsegu i intenzitetu ili
  6. kojoj se pomoć i njega osigurava putem različitih programskih aktivnosti u dovoljnoj mjeri, opsegu i intenzitetu. Članak
  7. Pružatelj usluge smještaja
(1)Uslugu smještaja pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
(2)Djetetu, a posebno djetetu mlađem od sedam godina pravo na uslugu smještaja priznaje se prvenstveno u udomiteljskoj obitelji.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, ako se u trenutku nastanka potrebe smještaja osobe iz stavka
  2. ovoga članka usluga ne može pružiti u udomiteljskoj obitelji, pravo na uslugu smještaja priznaje se u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga iz članka
  3. točke
  4. ovoga Zakona, najduže do godinu dana. Članak
  5. (NN 18/22, 71/23) Usluga smještaja u kriznim situacijama
(1)Krizne situacije su situacije u kojima je ugrožen život, zdravlje ili dobrobit osobe.
(2)Pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se:
  1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
  2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
  3. djetetu koje se zatekne u skitnji
  4. djetetu bez pratnje stranom državljaninu ili bez državljanstva
  5. djetetu o kojem se roditelji privremeno nisu u mogućnosti skrbiti zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća
  6. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana koji nema stan odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji
  7. žrtvi obiteljskog nasilja
  8. žrtvi trgovanja ljudima
  9. osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta ili koja nema prebivalište ili boravište i nije u stanju brinuti se o sebi
  10. osobi kojoj je ugrožen život zbog bolesti, nemoći, ovisnosti, socijalne isključenosti ili drugih okolnosti ili
  11. beskućniku. Članak
  12. Trajanje usluge smještaja u kriznim situacijama
(1)Pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se korisniku dok se ne osiguraju uvjeti za njegov povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se usluga smještaja ne osigura na drugi način, a najdulje do šest mjeseci.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, usluga smještaja u kriznim situacijama može trajati do godinu dana ako se radi o:
  2. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
  3. djetetu o kojem roditelji privremeno nisu u mogućnosti skrbiti zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća
  4. djetetu smještenom u udomiteljsku obitelj kojemu su potrebne tretmanske ili zdravstvene usluge koje nisu dostupne udomitelju
  5. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana koji nema stan odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji
  6. žrtvi obiteljskog nasilja
  7. žrtvi trgovanja ljudima ili
  8. beskućniku. Članak
  9. Usluga smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa
(1)Pravo na uslugu smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa priznaje se:
  1. djetetu s teškoćama u razvoju
  2. osobi s invaliditetom ili
  3. osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti.
(2)Pravo na uslugu smještaja iz stavka 1. ovoga članka može se priznati i roditelju djeteta s teškoćama u razvoju koje je upućeno na rehabilitacijski program, radi njegova aktivnog sudjelovanja u provođenju psihosocijalnog programa, prema utvrđenoj procjeni i programu pružatelja usluga, a najdulje do 15 dana tijekom kalendarske godine.
(3)Smještaj iz stavka
  1. ovoga članka traje dok traje potreba, a najdulje do:
  2. godinu dana za dijete s teškoćama u razvoju ili za osobu s invaliditetom
  3. tri godine za osobu ovisnu o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti. Članak
  4. Usluga smještaja radi provođenja psihosocijalnih tretmana
(1)Pravo na uslugu smještaja radi provođenja psihosocijalnih tretmana priznaje se djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju.
(2)Smještaj radi provođenja psihosocijalnih tretmana traje dok traje potreba, a najdulje tri godine. Članak 116. (NN 18/22, 71/23) Usluga smještaja u drugim slučajevima, trajanje Pravo na uslugu smještaja u drugim slučajevima priznaje se: 1. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog:
  1. a)korištenja odmora roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili
  2. b)privremene nesposobnosti za rad roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u skladu s propisom iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine 2. djetetu i odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga iz članka 162. ovoga Zakona, radi iskustva obiteljskog okruženja tijekom blagdana ili školskih praznika u udomiteljskoj obitelji 3. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta, najdulje do navršene 21. godine 4. djetetu s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene, u trajanju od 30 dana 5. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga u udomiteljskoj obitelji, dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života 6. stranom državljaninu i osobi bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, u trajanju do tri godine 7. osobi iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, u trajanju do godinu dana 8. djetetu s teškoćama u razvoju, osobi s invaliditetom, teško bolesnoj odrasloj osobi i starijoj osobi kojoj je potrebno osigurati intenzivnu skrb i podmirenje osnovnih životnih potreba zbog oštećenja zdravlja i oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga ili 9. osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih naknada i usluga iz socijalne skrbi ili na drugi način. Članak 117. Razmjena podataka
(1)Zavod, Obiteljski centar i drugi pružatelji socijalnih usluga te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su razmjenjivati podatke o naknadama i socijalnim uslugama u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2)Razmjena podataka koristi se s ciljem kreiranja socijalnih politika i utvrđivanja uvjeta za ostvarivanje naknada i usluga.
(3)Razmjenu podataka iz stavka
  1. ovoga članka osigurava Ministarstvo putem informacijskih sustava. Članak
  2. Evidencija i dokumentacija
(1)Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužan je voditi evidenciju i dokumentaciju o priznatim pravima u sustavu socijalne skrbi propisanim ovim Zakonom, posebnim propisima i općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2)Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužan je o podacima o korisnicima i naknadama iz sustava socijalne skrbi iz evidencije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka izraditi godišnje izvješće.
(3)Jedinica lokalne samouprave dužna je jedinici područne (regionalne) samouprave dostaviti godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka u elektroničkom obliku u računalnom programu u vlasništvu Ministarstva, a jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je objediniti i potvrditi dostavljena godišnja izvješća jedinica lokalne samouprave te ih dostaviti Ministarstvu u elektroničkom obliku u računalnom programu u vlasništvu Ministarstva.
(4)Jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su Ministarstvu dostaviti godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka u elektroničkom obliku u računalnom programu u vlasništvu Ministarstva.
(5)Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije te način dostave, rokove i sadržaj godišnjeg izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba pravilnikom propisuje ministar.
  1. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije te načinu, rokovima dostave i sadržaju izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ODJELJAK
  2. CIJENE SOCIJALNIH USLUGA I SUDJELOVANJE KORISNIKA U PLAĆANJU Članak
  3. (NN 18/22, 71/23) Cijene socijalnih usluga
(1)Pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga po cijeni koja se utvrđuje odlukom o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koju donosi ministar i javno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pomoći u kući može pružati i izvan mreže socijalnih usluga.
(3)Za pružatelja socijalne usluge čiji osnivač nije Republika Hrvatska, a koji socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga cijena usluge utvrđuje se ugovorom o pružanju socijalnih usluga s Ministarstvom.
(4)Pružatelj socijalne usluge koji uslugu pruža izvan mreže socijalnih usluga cijenu socijalne usluge određuje samostalno.
(5)Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, koje se pružaju u mreži socijalnih usluga, pravilnikom propisuje ministar.
  1. Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga Članak
  2. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Plaćanje socijalnih usluga
(1)Odrasla osoba koja socijalnu uslugu pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja koristi na temelju rješenja ili uputnice dužna je sudjelovati u plaćanju cijene usluge sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)U plaćanju cijene socijalne usluge organiziranog stanovanja i smještaja priznate djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su sudjelovati roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Članak
  3. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge
(1)Korisnik usluga iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona dužan je u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom koja ne služi njemu ili članovima njegova kućanstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik usluge smještaja u kriznim situacijama ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge.
(3)U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Članak
  1. (NN 61/25) Sudjelovanje djeteta i mlađe punoljetne osobe u plaćanju usluge Dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluju u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Sudjelovanje obveznika uzdržavanja Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalne usluge iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona koristi na temelju rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo određene odlukom iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona. Članak
  7. Odlučivanje o sudjelovanju u plaćanju usluge O iznosu sudjelovanja korisnika i obveznika uzdržavanja u cijeni plaćanja usluge odlučuje se rješenjem o priznavanju prava na uslugu ili uputnicom kojom se odobrava korištenje usluge. Članak
  8. Plaćanje usluge na teret Ministarstva
(1)Ako troškove cijene usluge koja se koristi na temelju rješenja ili uputnice ne mogu u cijelosti ili djelomično platiti korisnici ili njihovi obveznici uzdržavanja, na način propisan ovim Zakonom, plaćanje djelomične ili pune cijene usluge tereti sredstva Ministarstva.
(2)Sudjelovanje korisnika i obveznika uzdržavanja u plaćanju cijene usluge i način plaćanja usluge pravilnikom propisuje ministar. DIO TREĆI NADLEŽNOST I POSTUPAK POGLAVLJE I. NADLEŽNOST Članak 126. (NN 18/22, 71/23, 61/25) Stvarna nadležnost
(1)O pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za pogrebne troškove, naknadu za redovito studiranje, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja rješenjem odlučuje Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(2)Socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoći u kući i boravka uputnicom odobrava Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(3)O pravu na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(4)O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona za pravne osobe iz članka
  3. točke
  4. podtočaka a) i b) ovoga Zakona rješenjem odlučuje Ministarstvo.
(5)O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka
  1. c)i
  2. d)i točaka 3. i 4. ovoga Zakona rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb. Članak 127. (NN 61/25) Brisan. Članak 128. Mjesna nadležnost kod usluge smještaja i organiziranog stanovanja Mjesna nadležnost ne mijenja se priznavanjem prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja izvan mjesta prebivališta korisnika. Članak 129. Određivanje mjesne nadležnosti za djecu
(1)U stvarima koje se odnose na poslove vezane za djecu mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja, a ako nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema njihovu boravištu, osim ako je drukčije propisano zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(2)Za dijete čiji roditelji žive odvojeno mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda, a ako roditelj s kojim dijete stanuje nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu toga roditelja u Republici Hrvatskoj.
(3)Do donošenja odluke suda iz stavka 2. ovoga članka mjesna nadležnost određuje se prema mjestu prebivališta roditelja kod kojega dijete pretežno boravi, a ako roditelj s kojim dijete pretežno boravi nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu toga roditelja u Republici Hrvatskoj.
(4)U stvarima koje se odnose na javne ovlasti vezane za djecu čiji roditelji žive odvojeno, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena je drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri ostvaruje roditeljsku skrb, a ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesna nadležnost određuje se prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
(5)Mjesna nadležnost za dijete ne mijenja se ako je roditelj lišen prava na roditeljsku skrb, osim u slučaju posvojenja. Članak 130. Mjesna nadležnost u posebnim slučajevima
(1)Mjesna nadležnost za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili sličnih razloga našla izvan mjesta svog prebivališta određuje se prema mjestu u kojemu se zatekla, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak.
(2)Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe izvan mjesta svog prebivališta, kao i za druge osobe koje nisu u stanju štititi svoja prava i interese, a zateknu se izvan mjesta svog prebivališta mjesno je nadležan Zavod na čijem se području zateknu. POGLAVLJE II. POSTUPAK Članak 131. Pokretanje postupka
(1)Postupak za priznavanje prava propisanih ovim Zakonom pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(2)Postupak iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pokreće se na temelju obavijesti članova obitelji, građana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te državnih i drugih tijela, kao i na temelju činjenica koje su u drugim postupcima utvrdili stručni radnici Zavoda.
(3)Postupak za utvrđivanje ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga pokreće se na zahtjev osobe ovlaštene za zastupanje ustanove, udruge, vjerske zajednice ili druge pravne osobe odnosno na zahtjev fizičke osobe koja ima namjeru pružati socijalne usluge na temelju ovoga Zakona. Članak 132. Rok za donošenje rješenja
(1)Postupak za priznavanje prava propisanih ovim Zakonom je žuran.
(2)Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, nadležno tijelo koje odlučuje o priznavanju prava u sustavu socijalne skrbi dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3)Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4)O priznavanju prava na jednokratnu naknadu Zavod je dužan donijeti rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Članak 133. Dužnost davanja istinitih podataka
(1)Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za priznavanje prava i podataka danih u postupku preispitivanja uvjeta za daljnje ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi podnositelj zahtjeva odnosno korisnik prava odgovara materijalno i kazneno.
(2)Sudovi, financijske institucije i druga tijela dužni su na zahtjev Zavoda, bez odgađanja, dostaviti podatke o prihodima i imovini podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Članak 134. Individualni plan promjene
(1)Tijekom postupka za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva, organiziranog stanovanja i smještaja te odobravanje usluge pomoći u kući, psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške voditelj slučaja u suradnji s korisnikom i/ili članovima obitelji izrađuje individualni plan promjene.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, individualni plan promjene ne izrađuje se ako se radi o korisniku kod kojeg nije procijenjena potreba za pružanjem većeg broja usluga koje je potrebno usklađivati i pratiti, kao ni tijekom postupka za priznavanje prava na uslugu smještaja starijih osoba. Članak
  2. (NN 18/22, 71/23) Vještačenje
(1)Postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi Zavod utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
(2)Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravima iz socijalne skrbi odnosno drugim pravima po posebnim propisima u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Članak 136. (NN 18/22, 119/22, 71/23) Dan priznavanja prava
(1)Prava koja se, na temelju ovoga Zakona, priznaju u novčanom iznosu priznaju se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, jednokratnu naknadu, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja i naknadu za pogrebne troškove priznaje se s danom izvršnosti rješenja, a pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
(3)Prava na usluge priznaju se s danom početka korištenja usluge.
(4)Prava koja se priznaju u novčanom iznosu isplaćuju se mjesečno, osim jednokratne naknade i naknade za pogrebne troškove. Članak
  1. (NN 18/22, 71/23) Isplata za nepuni mjesec Za mjesec u kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava. Članak
  2. Obavijest o promijenjenim okolnostima
(1)Korisnik prava na temelju ovoga Zakona dužan je obavijestiti Zavod o svakoj promjeni koja utječe na daljnje korištenje prava i usluga ili na visinu priznatog iznosa, najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
(2)Na osnovi obavijesti korisnika ili na osnovi podataka pribavljenih po službenoj dužnosti Zavod će donijeti novo rješenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi priznavanje prava i visina priznatog iznosa. Članak 139. Pravo u izmijenjenom iznosu, prestanak prava
(1)Ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se s danom nastanka promijenjenih okolnosti.
(2)Ako zbog promijenjenih okolnosti korisnik ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava, pravo prestaje s danom nastanka promijenjenih okolnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3)U slučajevima iz ovoga članka donosi se rješenje o ukidanju rješenja kojim je pravo priznato i utvrđuje priznavanje prava u izmijenjenom iznosu odnosno prestanak prava. Članak 140. Promjene u slučaju smrti korisnika
(1)U slučaju smrti korisnika prava, pravo prestaje s danom smrti.
(2)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka donosi se rješenje o ukidanju rješenja kojim je pravo priznato i utvrđuje se prestanak prava. Članak
  2. Pravo na stručnog prevoditelja Radi prevladavanja komunikacijskih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć komunikacijskog posrednika. Članak
  3. Troškovi postupka Troškovi postupka za ostvarivanje prava iz članka
  4. stavaka
  5. i
  6. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu. Članak
  7. Žalba
(1)Protiv prvostupanjskog rješenja žalba je dopuštena.
(2)O žalbi protiv rješenja Zavoda odlučuje Ministarstvo.
(3)O žalbi protiv rješenja jedinice lokalne samouprave odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave.
(4)O žalbi protiv rješenja jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba odlučuje Ministarstvo.
(5)Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 144. Odgodni učinak žalbe
(1)Žalba izjavljena protiv rješenja iz članka
  1. stavaka 1., 3.,
  2. i
  3. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, žalba izjavljena protiv rješenja o priznavanju i prestanku prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja odgađa izvršenje rješenja. Članak
  2. Odgovarajuća primjena drugih odredbi kod uputnice U postupku odobravanja socijalnih usluga koje se pružaju na temelju uputnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 131., članka
  3. stavka 1., članaka
  4. i
  5. te članaka
  6. do
  7. ovoga Zakona. Članak
  8. Prigovor na uputnicu
(1)Ako je postupak za odobravanje usluge iz članka
  1. točaka
  2. do
  3. ovoga Zakona pokrenut na zahtjev stranke, Zavod je dužan u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva izdati uputnicu za pružanje usluge ili obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima neodobravanja usluge.
(2)Povodom obavijesti iz stavka
  1. ovoga članka podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor. PRITUŽBA Članak
  2. Razlog podnošenja pritužbe
(1)Korisnik u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan postupanjem ili propuštanjem postupanja osobe u djelatnosti socijal

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.